Neprofitne kampanje podbacuju zbog ovih čestih, ali rješivih pogrešaka

(Ovaj članak nastao je kao kolaboracija četiri stručnjakinje: Nela Kačmarčik - Maduna, Mladenka Majerić, Manuela Tunjić i Ines Vajda.)

Mnoge neprofitne organizacije i institucije ne razmišljaju dugoročno o planu prikupljanja sredstava od građana i tvrtki kao o dijelu strateškog plana organizacije. To često dovodi do problema da prikupljanje sredstava nije dovoljno uspješno zato jer:

1. Projektni prijedlozi za prikupljanje financijskih sredstava pripremaju se u zadnji čas,
2. Objave i tekstovi ne nose jasne poruke, niti su usmjerene ciljnim javnostima, a i
3. Web stranice često nisu ažurirane, niti tehnički prilagođene.

Ako ste aktivist ili voditelj neprofitne organizacije, trebate se svakako educirati kako ostvariti efektnu komunikaciju s javnosti, ali možda se pitate možete li nešto promijeniti odmah i besplatno, tako da vaš sljedeći projekt bude uspješno financiran i dugoročno održiv?

Da, možete! Fokusirajte se na sljedeće:

• Unaprijedite komunikaciju s javnošću,
• Gradite baze podataka donatora i sponzora i
• Unaprijedite web stranice.

Što točno i kako točno, saznajte u nastavku.

PRIČA kao razlika između uspješnih i neuspješnih kampanja

Priče mogu biti o ljudima ili situacijama. Što su životnije i specifičnije, to bolje! Od pamtivijeka su ljudi skloni načinu prijenosa informacija kroz priče. To nama danas omogućuje puno više mogućnosti i alata koje možemo koristiti kao bismo priču što efektnije prenijeli.

Priči se treba posvetiti. Treba joj dati glas, to jest humanizirati je da bi se ona mogla proširiti, probuditi emociju s kojom će se ljudi povezati, postati nezaboravna i u konačnici potaknuti korisnike na angažman.

Fokus ne treba biti samo na priči koju želimo ispričati, već i na načinu na koji ćemo je predstaviti. Pritom trebamo uzeti u obzir i koju priču naše ciljane skupine žele čuti. Zato je bitno poznavati svoju publiku i definirati jasan cilj.

Kod kreiranja priče moramo razmišljati da priču pričamo dvjema različitim ciljanim skupinama:

1. donatori (sponzori) i
2. krajnji korisnici.

Cilj je kod obje skupine isti: potaknuti na sudjelovanje. Međutim, svaka od tih skupina ima svoju svrhu zašto će se uključiti u priču, i zato u našoj priči ne smije biti velikih komunikacijskih pogrešaka.

Gdje u komunikaciji griješimo kod prikupljanja sredstava?

Pokušavamo educirati donatore o aktivnostima naše udruge (organizacije).

Voditelji neprofitnih projekata često pretpostavljaju da će ljudi donirati ako razumiju kako organizacija provodi svoje aktivnosti i na koji način. Ako im opišete vaš program u detalje, donatori će dobiti informaciju o kvaliteti vašeg rada. Međutim, to njih neće potaknuti na donaciju. Zašto?

Donaciju potiče emocija, a ne razum.

Donatori daju novac za ono što ste promijenili u životima ljudi, a ne za vaš proces kako ste do toga došli.

Vaše donatore više zanimaju ljudi kojima pomažete i promjena koja se dogodila u njihovim životima, nego opisi vaših programa.

Da biste motivirali donatore na donaciju, potreban vam je storytelling, odnosno pričanje konkretnih životnih priča o vašoj misiji i razlogu zašto vaša udruga postoji.

Preapstraktni smo.

Donatori traže jasnoću u komunikaciji, što znači da im moramo komunicirati sljedeće:

1. Koji je to specifičan problem u društvu koji postoji?
2. Koje rješenje nudimo?
3. Koja je uloga donatora u tome?

Donatori plaćaju za konkretnu aktivnost koja će promijeniti svijet, a ne za općenite ideje. Svaka organizacija može reći da donosi ljudima nadu i pomaže da ovaj svijet bude bolje mjesto za život. Međutim, donatori žele znati kako će njihova donacija konkretno donijeti promjenu osobi, zajednici ili društvu općenito.

Naše online prisustvo ometa našu vidljivost.

Čak i ako smo ovladali pričanjem priča, a nismo ih adekvatno prezentirali na webu i internetu, imat ćemo probleme s prikupljanjem sredstava. Tu mislimo na probleme s web stranicama:

Sadržaj se presporo učitava. Posjetitelji web stranica žele vidjeti prvi sadržaj već nakon nekoliko sekundi. Svako dulje čekanje rezultira napuštanjem naše web stranice i onemogućuje nam da ih upoznamo sa sadržajem koji nudimo.

Stranica je loše pozicionirana u rezultatima pretrage i neće se pojaviti kao rezultat na prvoj stranici tražilice. Razlozi mogu biti brojni, a često se radi o tehničkim problemima.

Web dizajn je zastario. Iako se čini da dizajn nije najbitnija stavka, uz tehnički korektno odrađenu web stranicu dizajn je izrazito bitan. O njemu može ovisiti koliko će se dugo posjetitelji, koji prvi puta posjećuju našu web lokaciju, zadržati na njoj, koliko će čitati i upoznavati se s onime što radimo. Zato je vrlo važno dizajn uskladiti s očekivanjima naše ciljane publike.

Što možete popraviti danas, i to besplatno?

Prvo unaprijedite komunikaciju s javnošću.

Konkretnije:

• Pronađite ljude i njihove priče u vašim aktivnostima i rezultatima.
• Opišite situacije ljudskim jezikom.
• Probleme predstavite stavljajući se u poziciju ljudi kojima se situacije dešavaju i onih koji to slušaju.
• Opišite promjene humanim jezikom.
• Pojasnite “tokove novca” razumljivim opisima ljudi i situacija.

Zatim počnite graditi baze podataka donatora.

• Počnite graditi bazu podataka vaših dosadašnjih donatora. Želite znati tko vam donira, kada, koliko i kojim putem. To je “kapital“ vaše organizacije na kojem temeljite buduće fundraising aktivnosti.
• Gradite i bazu podataka potencijalnih donatora, to jest onih osoba i tvrtki čije kontakte imate jer su već bili u kontaktu s vašom organizacijom, ali nisu do sada donirali.

Poradite na unaprjeđenju web stranica

• Ubrzajte učitavanje web stranice. Ako želite saznati brzinu vaše web stranice, možete je sami provjeriti na besplatnom Googleovom online alatu https://pagespeed.web.dev/ koji će vam pokazati prijedloge što biste na stranici trebali poboljšati.
• Optimizirajte web stranice za pretrage, odnosno odradite SEO. SEO (Search Engine Optimization) kompleksna je tema, ali možete početi od jednostavnih poboljšanja performansi kao što je optimizacija slika. Slike su često na stranicama jako velike i teške, pa se čitav web učitava presporo. Ako nemate veliki broj slika, slike možete optimizirati s ovim besplatnim alatom za sažimanje: https://ezgif.com
• Birajte kvalitetan web hosting. Nakon što odlučite izraditi web stranicu, pažljivo biraje tvrtku kod koje ćete zakupiti hosting. Brzina weba uvelike će ovisiti i o tome, pa birajte u ovisnosti o tome čine se bavite i koliko sadržaja s vremenom očekujete da ćete imati. U Hrvatskoj ima dovoljno kvalitetnih web hosting tvrtki: pitajte za preporuke ljude kojima vjerujete.

Što ako nemate ni novca, ni vremena?

Vremena sigurno imate za pripremu novih projektnih prijedloga. Ako prijave donesu prihode, bar dio sredstava usmjerite na aktivnosti komunikacije koje su opisane ovdje. To je najbolji put da se prekine začarani krug nedostatka vremena i novca za komunikaciju, vidljivost i jačanje veza sa postojećim i novim donatorima.

U pisanju projektnih prijedloga sve spomenute aktivnosti treba opisati i planirati na pravi način, od samog početka.

Ako su u projektima ispravno planirane, opisane i financirane aktivnosti storytellinga, web dizajna i strateške komunikacije za gradnju povjerenja, one će biti ključne i za prikupljanje sredstava za buduće aktivnosti.

Na taj ćete način zadovoljiti zahtjeve i očekivanja različitih donatora, što podrazumijeva (a nije ograničeno na) sljedeće stavke iz projektnih uputa za prijavitelje:

• Unaprjeđivanje javne svijesti i aktivnosti zagovaranja
• Kampanje za podizanje svijesti javnosti
• Izrada online i digitalnih priručnika, igara, simulacija i drugih alata
• Promidžba i vidljivost. To su sve komunikacijske aktivnosti koje mogu uključivati izradu promotivnih materijala (AV sadržaj, brošure, letci, plakati i dr.), organizaciju promotivnih i informativnih događaja i info pultova, izradu mrežnih stranica projekta, diseminaciju informacija o projektu putem javnih medija (tisak, radio, televizija, internet) i slično
• Poštovanje načela jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije

Prema Uputama za prijavitelje na natječaje Europskog socijalnog fonda (ESF) - a slične odredbe nalaze se i u uputama za prijavitelje drugih donatora i fondova - ovakvi troškovi spadaju u prihvatljive, i prepoznati su kao OSTALI IZRAVNI TROŠKOVI, među kojima su i troškovi promidžbe i vidljivosti:

• Troškovi organizacije promotivnih aktivnosti (npr. najam prostora, audio-vizualnih pomagala itd.),
• Materijalni troškovi koji su potrebni za organizaciju okruglih stolova, tiskovnih konferencija (npr. promotivni materijali, pozivi, ugostiteljske usluge),
• Troškovi vanjskih usluga za aktivnosti oglašavanja, odnosa s javnošću i sl.,
• Priprema, oblikovanje, prijevod, tisak promotivnog materijala i dostava,
• Uspostava i održavanje internetskih stranica,
• Troškovi oglasa, objava, odnosno zakupa medijskog prostora,
• Marketinško komuniciranje, savjetovanje i sl.,
• Ostali troškovi vezani uz aktivnosti promidžbe i vidljivosti.

U projektima koje financira EU, korisnik i partneri moraju osigurati vidljivost EU sufinanciranja sukladno uputama za korisnike navedenima u relevantnim dokumentima.

Steknite nove vještine:

[BESPLATNI WEBINAR] Od dobrih priča do vidljivosti, prihoda i trajnog dobra humanosti

ISTRAŽITE OVU EDUKACIJU